Gorodskie legendi online dating

Na jednome visokom brdu, s lieve strane Cetine, podizao cvrst grad Nelepid otac. Pet do §est puta nadje Bro Sik mecene upravo u onaj 6as, kad je bilo, da podlegne sudbini. Bro2iku je bilo pretiesno u Pragu, te podje u Drazdjane. Ovdje na medjunarodnom bojistu stajase Bro2ik osamljen, bez pri- jatelja, bez pomoci, ne znajuci jezika, bez kupaca za slike i k jednu podpunoma nepoznat. On zamisli veliku sliku iz poviesti „Zrtva fanatizma“ iz husitskib ratova, i dovr Si „Dagmarinu udaju“. Brozikovo se ime stalo spominjati To obrabri Brozika, te odluci naslikati sliku za buduci Salon. Ljudi su smatrali Brozika ludjakom, kad se u Pa- rizu daje na tako veliku sliku, a nema ni probite pare u zepu. Parobrod odtisnuv§i se od stanice ulazi u u§be Save, pa onda u Dunav, a tim okretom obidje podno Zje cieloga Beograda, koji se oku motrioca stupnjevito prikazuje u carobnoj slici. Cieli ovaj okret s poriebjem spada u srednju veliku podunavsku kotlinu, opasanu Karpati, Alpami i gorjem zapadnoga diela balkanskoga poluotoka. Sa podizanjem ovili tvrdjavica nastala u puku i prica. U tom se pokazuje zabvalnim onima, koji su mu dobro cinili, a blagim prema onima, koji su mu nanieli Gete. Pa tako podje li Pariz godine 1876, no premda mu je mecena obecao, da ce mu svaka tri mjeseca slati no- vaca, vec prvoga roka ne prispje ni pare. Ja sam po svojem obicaju bio cieli dan do kasne noci po- najvise na palubi i nanjezinoj „verandi“ sa zemljovidom i knjigom u ruci, mo- trebi predjele, uz koje plovismo, i do- zivajubi si uspomene pro Slih vremena, koje su na zemlju i narod privezane. Dunav, ova poslije Volge najsilnija evropska rieka, cini u svojem dugom toku (2990 km.) kod Beograda treci veliki okret (prvi kod Rezna, drugi kod Budim- Pe Ste), tekubi odavle put iztoka do R§ave razmakom od 30 milja. Premda u Mva nji- liovo podpuno povjerenje, jedva ih sklonio da dadu raz- viditi svoja stara pisma. Za tik riedi poniknu glavom a mene ukvati drkat i strak, jer su se napokon i meni stale utvarati kojekake utvare. Ovakovib slapova i pragova, koje drze za podrtine onoga silnoga prevrata, kojim je nje- kada ta pukotina gorjem otvorena, imade vige, a nose skoro izkljucivo naga imena, kano gto Stienjka, Kozle, Dojke, Izlaz, Greben, Ploca (naprama Golubovcu), Jelenska stiena, Dobranska podivaljka, Mase2, Trpeza, Ciganski kamen (naprama Poredu), Sljivar (na utoku poredke rieke), Kanlika (pri ulazku u rsavsko stienje), Razbojnik itd. ried „Djerdap“, kojom tamognji narod zove kamenite pra- gove dunavske, razlikujuci gornji, izmedju Dobre i Mi- lanovca, i dolnji Djerdap izmedju Adakala i Kladova. Poslije ovoga tjesnaca pretvara se Dunav pred Milanovcem u jezero, giroko do 2.000 m. S lieve strane le£e podrtine njekadanjega grada, odkle se prelaz branio, od kojega su se saduvale „Tri kule“, pod kojim imenom sada oni ostatci dolaze. Kada parobrod ulazi u nju, mislig, da ce se jedva kroz taj tjesnac, opasan visokimi kano prosjedenimi hridi, probiti; a kod pjenecega se vrtloga da ce utonuti.

gorodskie legendi online dating-65

Od onoga vremena poceli propadati, a sada su ved na naj- ni£e grane spab, ali svojom starinom svedjerno ponositi. Sav tjesnac dieli se milanovabkom i r§avskom kotli- nom u tri diela.

Njegova je gospodja popratila od- lazak mu£ev osobitim pogledom, nemirno na stolcu sje- dila i kao izdekivala, hode li se muz vratiti. Bacio sam pogled u kuhinju ; on drzi Ma- ridinu ruku i §apde joj, a ona ga mirno slu§a. II sred vlake, na jednoj uzvisi- tijoj i razprostra- njenijoj meraji sterao se njekoc dosta golem, ali nepoznatoga nam Antun imena rimski grad.

Sra- me Hjiva je, ne znam, bi li joj se i tu jaku, punu ruku moglo skrovito stisnuti. Marica se kratko vrieme zadr^ala u sobi i izasla izpridav§i se poslom, a Gjuka, koji je nje- kako dudno bacao odi na Hrabricevu kder, izgubio se malo iza nje iz sobe. Kad smo iza dugik nazdravica po objedu razgovor- niji bili, cusmo o toj ljubavi od pobratima Gjuke vise. Sa svojih rim- skih i brvatskih starina i sa ob- se2ne loncarske obrtnosti svakako spadt medju zna- menitija cetinska mjesta.

Velika gradina, kojoj se ruse vine dobro rasaznaju, da je to bio „Prilip“ grad, u komu se Marko rodio. Odavle ulazi Dunav u pravo visoko gorje, obale mu budu sve to strmije i divlje, ogromne se stiene mno^e i di£u, a izmedju njih voda se probija.

Prvi da vuku lozu od Kraljevica Marka; ima ib preko pet- deset obitelji, koje na tri cetiri komsiluka razstavljene 2ive. 5 njegovim povracena i za nevjernost onako kadnjena.

Leave a Reply